Stranci će ubuduće moći izravno ulagati u nakladništvo i medije u BiH, a jedini izuzetak bit će javni servisi. Značajna je to novina za medijsku industriju, ali i poticaj za strane investicije koje toliko priželjkujemo u BiH.Jedan od razloga zašto su strana ulaganja na niskoj razini treba tražiti u nekim apsurdnim odredbama postojećeg Zakona o politici izravnih stranih investicija u BiH zbog čega je Vijeće ministara nedavno i predložilo njegove izmjene. Ključna izmjena svakako bi trebalo biti ukidanje ograničenja za ulaganje u medijsku industriju, uključujući nakladništvo.
Stranci će ubuduće moći izravno ulagati u nakladništvo i medije u BiH, a jedini izuzetak bit će javni servisi. Značajna je to novina za medijsku industriju, ali i poticaj za strane investicije koje toliko priželjkujemo u BiH.
Izmjene zakona
Jedan od razloga zašto su strana ulaganja na niskoj razini treba tražiti u nekim apsurdnim odredbama postojećeg Zakona o politici izravnih stranih investicija u BiH zbog čega je Vijeće ministara nedavno i predložilo njegove izmjene. Ključna izmjena svakako bi trebalo biti ukidanje ograničenja za ulaganje u medijsku industriju, uključujući nakladništvo. Trenutačno zakonsko rješenje medijsku industriju tretira kao i namjensku industriju pa se inozemnim ulagačima postavljaju iste zapreke kod osnivanja medijskih kuća, kao i kod investiranja u proizvodnju oružja. Naime, stranci mogu biti vlasnici samo 49 posto poduzeća iz oblasti namjenske i medijske industrije, piše Večernji list. Koliko je apsurdno ovakvo rješenje, najbolje pokazuje podatak da stranac, primjerice, ne može registrirati nakladničku kuću pa time ni objaviti bilo kakvu knjigu ili publikaciju u BiH. Postojeći zakon od takvih ulagača traži pribavljanje suglasnosti “nadležne institucije”, a da pri tome nije uopće precizirano koje su to institucije.
“Javno informiranje”
Tako potencijalni investitori moraju kucati na brojna vrata, često bez uspjeha. Uskoro bi se to trebalo promijeniti, i to tako što se preširoka i neprecizna formulacija “javno informiranje”, kao oblast za koju se primjenjuju ograničenja za strane investitore, zamjenjuje riječima “medijski poslovi” koji se definiraju kao “poslovi emitiranja radijskog programa i emitiranja televizijskog programa preko zemaljske radiodifuzije koje podrazumijevaju korištenje frekvencija kao javnog dobra”. Dakle, ubuduće će se ograničenja za vlasništvo stranaca nad medijima odnositi samo na javne emitere. Komercijalni mediji tako bi se potpuno otvorili za strane investitore, što bi dugoročno trebalo pomoći njihovoj samoodrživosti i razvoju. Pozitivan je to impuls i razvoju nakladništva u BiH koje je godinama u iznimno teškoj situaciji, objavio je Večernji list, izdanje za BiH.
- Izmjene i dopune Zakona sukladne novim modernim rješenjima bi pomogle u otklanjanju barijera u poslovanju privatnog i javnog sektora. Ovim bi se poslala jasna poruka investitorima da je BiH opredijeljena za privlačenje novih investicija i za zadržavanje i proširenje postojećih ulaganja u zemlji, stvaranje novih radnih mjesta i jačanje održivog ekonomskog razvoja u zemlji, objašnjavaju iz državne vlade.